
Obujam industrijske proizvodnje smanjio se u ožujku u odnosu na veljaču za 1,7% (prema sezonski i kalendarski prilagođenim indeksima).
Prema glavnoj
industrijskoj grupaciji (GiG-u), negativan doprinos mjesečnoj promjeni
došao je od proizvodnje Energije (-10,7%), Trajnih proizvoda za široku
potrošnju (-8,3%) te Kapitalnih proizvoda (-5,9%). Snažniji pad ublažen
je rastom kod Netrajnih proizvoda (+2,0%) te Intermedijarnih proizvoda
(+0,3%). Rast prerađivačke industrije Prema NKD-u, nakon smanjenja u veljači (-0,7%), Prerađivačka
industrija u ožujku je na mjesečnoj razini bila viša za 0,6%. Opskrba
električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija bila je niža 15,9%
dok je kod Rudarstva i vađenja zabilježen rast za 2,1%. Na godišnjoj razini, nakon izraženog rasta tijekom 2025. te rasta u
veljači (+7,0%) proizvodnja Kapitalnih proizvoda bila je u ožujku niža
za 1,3% (+0,7% u 1. tromjesečju), proizvodnja Intermedijarnih proizvoda
viša za 2,2% (+1,8% u 1. tr.) te Netrajnih proizvoda za široku potrošnju
viša za 8,7% (+3,4% u 1. tr.). Negativne godišnje promjene u ožujku
bilježe Trajni proizvodi za široku potrošnju (-12,7% te -8,8% u 1. tr.) i
Energija (-11,8% odnosno -3,1% u 1.tr.). U skladu s navedenim, ukupan fizički obujam industrijske proizvodnje
ostvario je povećanje za 0,8% u odnosu na isto razdoblje prošle godine
(kalendarski prilagođeni indeksi). Na tromjesečnoj razini, u razdoblju
od siječnja do ožujka obujam industrijske proizvodnje u prosjeku je veći
0,4% u odnosu na isto razdoblje 2025. Prema NKD-u, u prvom tromjesečju, prerađivačka industrija bila je
veća za 0,9% u odnosu na isto razdoblje prošle godine iako su podaci
unutar područja mješoviti. Izglede opterećuje povećana neizvjesnost Prema našim očekivanjima, industrijska proizvodnja bi i u ovoj godini
trebala ostvariti rast premda vjerojatno nešto umjereniji nego lani.
Izglede opterećuje povećana neizvjesnost u međunarodnom okruženju.
Aktualne geopolitičke napetosti povećavaju rizik poremećaja na
energetskim i logističkim tržištima, što bi moglo negativno utjecati na
troškovnu strukturu industrije kroz više cijene energije, transporta i
osiguranja. Dodatno, produljenje takvih napetosti moglo bi oslabiti
inozemnu potražnju i investicijsku aktivnost u europskom okruženju, što
bi se odrazilo i na dinamiku domaće industrijske proizvodnje. Iako naš
osnovni scenarij i dalje pretpostavlja nastavak umjerenog rasta
industrije, ravnoteža rizika i dalje je nagnuta prema negativnoj strani.